Moderator Ltd. Arnira Klaica 1, 21215 Kastel Luksic

e-mail : info@holidays-to-croatia.com

Mob:+385-97-752-2235

Dioklecijanova palača

Dioklecijanova palača

Dioklecijanova palača je antička palača cara Dioklecijana u Splitu. Oko 300 godine podigao ju je car Dioklecijan i u njoj boravio nakon povlačenja s prijestolja 305. godine, do smrti 306. godine. Dioklecijan je bio jedini car koji se nije povukao silom s prijestolja.

Sagrađena je u uvali poluotoka 5km jugozapadno od Salone, glavnog grada provincije Dalmacije. Ostaci palače danas su dio povijesne jezgre Splita koja je upisana u UNESCO popis mjesta svjetske baštine u Europi još 1979. godine.

Jedna je od najznačajnijih antičkih građevina te najbolje sačuvana kasno antička palača na svijetu. Palača je golema i raskošna carska vila koja je bila namijenjena carevom životu i odmoru. Bila je dobro utvrđen logor zbog opasnosti od mogućih naleta barbara. Ogromnih je razmjera i zauzima 30000km2. Izvana ostavlja dojam snažne utvrde dok je unutar bila raskošna i udobna.

Cijeli prostor palače bio je podijeljen na dva dijela. U sjevernom dijelu bile su smještene zgrade za poslugu,vojsku, skladište. U južnom, raskošnom dijelu nalazili su se objektu namijenjeni carskoj obitelji. Ni fasade nisu bile jednake. Najreprezentativnija bila je južna koja je bila okrenuta prema moru.

U donjem dijelu nalazili su se manji otvori i vrata imena porta aenea (Mjedena vrata). Na sjeveru su se nalazila Zlatna vrata (porta Aurea) a na istoku Srebrena vrata (Porta Argenta) te na zapadu Željezna vrata (Porta Ferrea).

Palaču su presijecale dvije glavne ulice, Cardo je vodio na peristil, otvoreni prostor ispred carevog stana, na čijoj se lijevoj strani nalazio carev mauzolej. Danas je to katedrala Sv. Dujam. S desne strane peristila nalazila su se tri hrama: Jupiterov, Kibelinim i Venerin.

Pročelni zidovi palače su u svojim donjim dijelovima masivni i jednostavni bez otvora, a u gornjim dijelovima rastvoreni su velikim bučnim prozorima. Vanjski zidovi palače, osim zapadnog su do danas vrlo dobro očuvani. Od šesnaest kula, danas su djelomično sačuvane tri kutne kule te samo ostaci osmerokutnih i pravokutnih kula. Ostaci palače danas su dio povijesne jezgre grada Splita.

U srednjovjekovnom razdoblju, između XII. i XIV. stoljeća dolazi do novog arhitektonskog razvoja, kada su ostatke rimskih građevina i veći dio slobodnog prostora ulica i trijemova zamijenile srednjovjekovne kamene kuće.

Carev mauzolej pretvoren je u kršćansku katedralu, a započinje i izgradnja romaničkog zvonika svetog Dujma. Romanička umjetnost zastupljena je i u radovima Andrije Buvine i Jurja Dalmatinca koji su gradili katedralu, zvonik i raskošne plemićke palače.